Koalicija je dogovorila reformu poreza na dohodak. Koje bi promjene mogle stupiti na snagu u Njemačkoj od 2027. godine?

Njemačka koalicija postigla je dogovor o smjeru izmjena poreza na dohodak, koje bi prvenstveno trebale olakšati položaj zaposlenika, obitelji te osoba s niskim i srednjim primanjima. Planirana reforma predviđa između ostaloga viši osnovni neoporezivi iznos, povoljnije porezne stope i jaču podršku za obitelji s djecom. Iako se zasad radi o političkim dogovorima, mogući su znatni utjecaji na visinu poreza i neto prihoda od 2027. godine nadalje. 

Reforma poreza na dohodak – što je dogovorila koalicija?

Njemačka vladina koalicija postigla je politički dogovor o izmjenama poreza na dohodak. Najavljena reforma trebala bi donijeti rasterećenje osobama s niskim i srednjim primanjima, zaposlenicima te obiteljima s djecom. Planirane olakšice ukupno bi iznosile oko 10 milijardi eura godišnje.

Prva faza reforme planirana je za stupanje na snagu 1. siječnja 2027. godine, a puni učinci za porezne obveznike bit će vidljivi u 2028. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da koalicijski dogovori trenutačno još nemaju pravnu snagu. Prije stupanja na snagu novih pravila, potrebno je izraditi nacrt zakona i provesti čitav zakonodavni postupak. Konkretni iznosi mogu se stoga još promijeniti.

Glavni cilj planirane reforme je povećanje neto prihoda zaposlenih. Taj učinak treba se postići povećanjem osnovnog neoporezivog iznosa, povećanjem paušala za zaposlenike, ublažavanjem porezne progresije te dodatnim pogodnostima za obitelji.

Izmjene je predviđeno provesti u dvije etape – tijekom 2027. i 2028. Poznati su uglavnom ciljani iznosi koji bi trebali vrijediti nakon potpune provedbe reforme.

Konačna visina osnovnog neoporezivog iznosa, dječjeg doplatka i olakšice za djecu odredit će se tek u zakonodavnom procesu, među ostalim nakon objave sljedećeg njemačkog izvješća o minimalnim životnim troškovima. Stoga se iznosi od 12.900 eura i 272 eura trenutačno smatraju samo ciljevima, a ne konačno usvojenim granicama.

”

Pri izradi proračuna kućanstava ili pravnih osoba, objavljene iznose ne treba uzimati kao osnovu. Nakon stupanja na snagu konačnog zakona, nova pravila treba provjeriti na temelju vlastitih podataka – osobito u slučaju samostalne djelatnosti i kod tekućih predujmova poreza. Po potrebi preporučuje se ažurirati procjenu dohotka i eventualno podnijeti poreznoj upravi zahtjev za prilagodbu predujmova kako bi se izbjegla kasnija nadoplata u okviru godišnje prijave poreza. 

Viši osnovni neoporezivi iznos

Prema političkom dogovoru osnovni neoporezivi iznos treba se postupno povećavati i 2028. iznositi oko 12.900 eura. Od ove odredbe koristi imaju i zaposlenici, i umirovljenici, kao i samozaposleni, ako im dohodak podliježe porezu na dohodak.

U praksi već i povećanje osnovnog neoporezivog iznosa smanjuje poreznu osnovicu. Međutim, to ne znači nužno da svaka porezna obvezna osoba ostvaruje povrat u punom iznosu povećanja. Stvarno rasterećenje ovisi o visini dohotka, individualnoj poreznoj stopi, obiteljskoj situaciji, kao i drugim olakšicama i odbicima.

Viši paušal za zaposlenike bez dokazivanja troškova

Druga važna izmjena odnosi se na povećanje paušala za zaposlenike, tj. paušalnog iznosa za radne troškove zaposlenih. Koalicija planira povećanje za 200 eura na oko 1.430 eura godišnje.

Taj iznos uzima se u obzir pri obračunu poreza na plaću čak i ako nema dokaza o konkretnim profesionalnim troškovima. Osobe čiji stvarni profesionalni troškovi ne prelaze paušal mogu tako automatski koristiti veći odbitak.

Međutim, u slučaju viših izdataka – primjerice za put na posao, dvojno kućanstvo, stručno usavršavanje, radna sredstva ili opremanje kućnog ureda – i dalje se mogu prijaviti stvarni radni troškovi u poreznoj prijavi.

Ublažena porezna progresija

Porezni sustav na dohodak u Njemačkoj progresivno je ustrojen. To znači da s porastom dohotka raste i primijenjena porezna stopa. Koalicija planira izravnati progresiju za oporezivi dohodak od oko 17.800 do 70.600 eura.

Istodobno stopa od 42 % ostaje nepromijenjena, ali će se primjenjivati tek na oporezive prihode iznad 70.600 eura. Time će ulazak u najvišu redovnu stopu za porezne obveznike sa srednjim i višim primanjima nastupiti kasnije.

Najveća korist za obitelji s djecom

Jedan od glavnih ciljeva reforme je jačanje podrške obiteljima. Dječji doplatak trebao bi se povećati u dvije faze i 2028. dosegnuti oko 272 eura mjesečno po djetetu. Paralelno će se povećati i porezna olakšica za djecu, tj. neoporezivi iznos za djecu.

Pri godišnjem poreznom obračunu porezna uprava provjerava je li povoljnije isplaćeni dječji doplatak ili korist od olakšice za djecu. Nakon toga za roditelje se primjenjuje povoljnije rješenje. Predviđeno povećanje oba iznosa trebalo bi tako koristiti i obiteljima koje pretežno koriste dječji doplatak i roditeljima kojima je povoljnija porezna olakšica.

Prema procjenama Saveznog ministarstva financija, četveročlana obitelj s dvoje djece i srednjim primanjima mogla bi nakon potpune provedbe reforme godišnje ostvariti više od 600 eura dodatne koristi u odnosu na važeće propise.

Tko još profitira od reforme? Primjeri uštede u 2028.

Savezno ministarstvo financija objavilo je prve primjere koji pokazuju ukupni učinak planiranih promjena. Izračuni se odnose na punu provedbu reforme u 2028. i uključuju, između ostaloga, povećanje osnovnog neoporezivog iznosa, promjene u poreznoj tarifi i jaču podršku za djecu.

Prikazani izračuni služe kao smjernica, budući da se temelje na trenutačnim parametrima poreza i davanja. Do 2028. ti se iznosi mogu promijeniti. Stvarne koristi mogu tako odstupati od prikazanih primjera.

Od reforme bi trebali imati koristi i samozaposleni te članovi određenih osobnih društava. Međutim, paket mjera ne uključuje promjene u oporezivanju zadržane dobiti u poduzeću, što može ograničiti značaj za veća društva.

Veće porezno opterećenje za visoka primanja

Rasterećenje većine poreznih obveznika djelomično će se financirati povećanjem opterećenja za osobe s vrlo visokim primanjima.

Stopa poreza poznata kao porez na bogatstvo trebala bi iznositi:

Dosadašnja stopa od 45% primjenjivala se tek iznad višeg dohodovnog praga. Reforma predviđa raniju primjenu te uvođenje dodatne stope od 47% za najviše dohotke. Istovremeno, koalicija ne planira povećanje redovne porezne stope od 42%.

Pojedine porezne olakšice bit će ograničene

Reforma ne donosi isključivo rasterećenja. Za financiranje paketa koalicija planira ograničenje određenih poreznih olakšica.

Najizraženija promjena mogla bi se odnositi na obrtničke usluge u privatnim kućanstvima. Trenutno je moguće do 20% određenih troškova rada, maksimalno 1.200 eura godišnje, odbiti od poreza. Planirano je smanjenje odbitka na 15%, čime bi se maksimalna porezna povlastica smanjila na 900 eura godišnje.

Paušalna porezna stopa za mini poslove također bi se trebala povećati s 2% na 5%. Iz perspektive zaposlenika to ne mora nužno značiti smanjenje neto iznosa, budući da paušalni porez u pravilu podmiruje poslodavac. Međutim, trošak takvog zapošljavanja raste, što može biti značajno za poduzeća koja zapošljavaju radnike na mini poslove.

Jesu li nove odredbe već sigurne?

Ne. Dogovori od 1. srpnja 2026. predstavljaju politički koalicijski sporazum i još uvijek nisu dovršen porezni zakon. Savezno ministarstvo financija mora još izraditi detaljne izračune i odrediti konkretne pragove i vrijednosti za novi tarifni sustav.

Nakon toga zakonski prijedlog mora proći zakonodavnu proceduru. Ovisno o konačnom sadržaju zakona, može biti potrebna i suglasnost Saveznog vijeća. Tek po završetku ovog procesa moći će se precizno utvrditi koji iznosi će vrijediti u 2027. i 2028. godini. Trenutno se stoga ne podnose zahtjevi niti se prilagođavaju porezne prijave. Ipak, preporučuje se daljnje praćenje zakonodavnog postupka, posebice u vezi s planiranom promjenom radnog mjesta, započinjanjem samostalne djelatnosti ili za procjenu budućeg neto prihoda kućanstva.

U praksi reforma bi za većinu zaposlenih mogla značiti nešto veći neto iznos, prije svega zbog višeg osnovnog osobnog odbitka, više paušalnih izdataka za dohodak i ublažene progresije poreza. Najveća korist očekuje se za obitelji s djecom, dok najviši dohodci te porezni obveznici koji ostvaruju olakšice za obrtničke usluge mogu imati manje koristi. Stvarni utjecaj bit će jasan tek nakon određivanja konačnih pragova i poreznih stopa. 

Česta pitanja

Kada treba stupiti na snagu reforma poreza na dohodak?

Prve promjene planirane su od 1. siječnja 2027., a potpuna provedba reforme predviđena je za 2028. Datumi i iznosi još se mogu promijeniti.

Koje posljedice reforma može imati za zaposlenike?

Zaposleni bi osobito trebali imati koristi od višeg osnovnog osobnog odbitka, povišenih paušalnih izdataka i ublažene porezne progresije. U praksi ovo može značiti nešto veći neto iznos.

Koliki bi trebao biti osnovni osobni odbitak?

Osnovni odbitak trebao bi postupno porasti na oko 12.900 eura godišnje do 2028. godine. To, međutim, ne znači jednaku uštedu za svakog poreznog obveznika – stvarno rasterećenje ovisi o visini dohotka i individualnoj situaciji.

Koje su promjene predviđene za obitelji s djecom?

Dječji doplatak trebao bi iznositi oko 272 eura mjesečno po djetetu, a osobni odbitak za djecu bit će povećan. Porezna uprava će i dalje ispitivati obje mogućnosti i odabrati povoljniju za roditelje.

Hoće li svi porezni obveznici imati koristi od reforme?

Ne. Veće opterećenje moguće je za najviše dohotke, a maksimalni odbitni iznos za obrtničke usluge smanjuje se sa sadašnjih 1.200 na 900 eura godišnje.

Jesu li nove odredbe već konačno donesene?

Ne. Trenutno je riječ o političkom dogovoru koalicije, a ne o važećem pravu. Porezni obveznici zasad ne trebaju podnositi zahtjeve niti mijenjati porezne prijave.