Nekada kuriozitet u obliku digitalnog sredstva plaćanja, danas izuzetno popularna mogućnost ulaganja – kriptovalute. Izazivaju brojne kontroverzne reakcije i razvijaju se vrlo dinamično, zbog čega se na njih neprestano primjenjuju nove propise. S njima se može ostvariti dobit, što, kao i kod svake vrste prihoda, uključuje obvezu predaje dijela tih prihoda poreznoj upravi. Kako se oporezuju dobici od kriptovaluta? Tko mora plaćati porez? Kako se kriptovalute iskazuju u poreznoj prijavi? Odgovori na ova pitanja izloženi su u ovom članku.
Jesu li kriptovalute podložne oporezivanju?
Kriptovalute nemaju fizički oblik, ali posjeduju određenu vrijednost i stoga se mogu označiti kao virtualni ili digitalni novac – postoje isključivo u digitalnom obliku. Trenutno se kriptovalute rijetko koriste kao sredstvo plaćanja. Češće funkcioniraju kao financijski instrumenti podložni vrednovanju – s jedne strane karakterizira ih visoki investicijski rizik, s druge strane omogućuju ostvarivanje znatnih dobitaka.
Neovisno o tome jesu li pri trgovanju kriptovalutama ostvareni dobici ili gubici, za ispravno iskazivanje u poreznoj prijavi potrebno je voditi računa. Potrebno je razjasniti kako se kriptovalute svrstavaju u poreznom smislu.
Na početku je bitno utvrditi što nije predmet oporezivanja. Kupnja kriptovaluta za konvencionalnu valutu nije podložna oporezivanju. Isto tako, prijenos između vlastitih novčanika ili na novu burzu ne podliježe oporezivanju.
Jednostavna porezna prijava za 12 minuta?
odaberite Taxando!
Kada nastaje obveza plaćanja poreza na kriptovalute?
Ulagači fizičke osobe koji ulažu u kriptovalute i druga sredstva te ostvaruju dobit podliježu poreznoj obvezi u Njemačkoj. Osnovni uvjet je prebivalište u Njemačkoj – tj. boravak dulji od 183 dana godišnje.
Sa stajališta poreznog prava dobici i gubici iz prodaje kriptovaluta smatraju se privatnim prodajnim poslovima. Izračunavaju se temeljem razlike između nabavne i prodajne cijene. Ti dobici podliježu oporezivanju po individualnoj poreznoj stopi na dohodak (uz mogući solidarnostni dodatak i crkveni porez).
Kriptovalute se u poreznoj prijavi prema § 23 st. 1 rečenica 1 br. 2 EStG (Zakon o porezu na dohodak) navode u rubrici „privatna prodaja imovine“. Dobici ostvareni trgovanjem digitalnom imovinom tretiraju se kao „ostala gospodarska dobra“.
Važno je da za poreznu upravu nije bitno ostaje li dobit u kriptovalutama, zamjenjuje li se za druge kriptovalute ili za konvencionalne valute – odlučujuća je vrijednost dohotka.
Za kriptovalute se preporučuje vođenje vlastite evidencije svih transakcija od prve transakcije, a ne tek pri podnošenju porezne prijave. Relevantan nije samo prodaja za euro, već i zamjena kriptovalute za drugu kriptovalutu, plaćanja digitalnom valutom ili prekoračenje neoporezivog praga. Praktična preporuka: potrebno je dokumentirati podatke o kupnji i prodaji, vrijednosti transakcija i podrijetlu sredstava jer bi od 2026., u slučaju intenzivnije kontrole, nedostatak tih podataka mogao imati teže posljedice od same porezne obveze.
Kolika je stopa poreza na kriptovalute?
Pri prodaji kriptovaluta primjenjuje se redovna porezna stopa na dohodak, koja iznosi između 14 % i 45 %.
Porezni prag za kriptovalute – koliki je iznos oslobođen od poreza?
U Njemačkoj vrijedi neoporezivi iznos od 1.000 EUR za prihode ostvarene privatnom prodajom – iznosi koji ne prelaze ovu granicu ostaju neoporezivi. Ako ukupni ostvareni kapitalni dobici u relevantnoj godini premaše tu granicu, oporezuje se cijeli iznos.
Na primjer: ako godišnja dobit od kriptovaluta iznosi 590 EUR, ne nastaje porezna obveza; ako iznosi 1.002 EUR, oporezuje se cijeli iznos, a ne samo dio koji prelazi neoporezivi prag.
Potrebno je napomenuti da se prag od 1.000 EUR ne odnosi samo na kriptovalute, već na sva privatna prodajna poslovanja u jednoj kalendarskoj godini. Kod svake ostvarene privatne prodaje – primjerice elektronike – ukoliko se prekorači prag, oporezuje se i dobit od trgovanja kriptovalutama.
Pojašnjenje: 2026. godine dobit od trgovanja kriptovalutama iznosi 200 EUR, a istovremeno se prodaju antikni namještaj s prihodom od 500 EUR. Zbroj prelazi utvrđeni prag, pa je ukupno 700 EUR podložno oporezivanju.
Oporezivanje kriptovaluta – špekulacijski rok od jedne godine
Kriptovalute držane dulje od 365 dana mogu se prodati bez porezne obveze – neovisno o visini ostvarene dobiti. Potrebno je, međutim, napomenuti da se ovaj rok računa zasebno za svaku kupnju, čime je kod višestrukih kupnji potrebna precizna dokumentacija datuma i vrijednosti stjecanja. Ako dođe do prodaje prije proteka roka od jedne godine, dobit se može smatrati privatnim prodajnim poslom i postati podložna oporezivanju, ukoliko se prekorači zakonski prag.
Plaćanje kriptovalutama i porez
Plaćanja kriptovalutama u Njemačkoj se smatraju privatnim prodajnim poslovima i mogu podlijegati porezu na dohodak, ukoliko su ispunjeni određeni uvjeti. Svaka transakcija u kojoj se virtualna valuta koristi za plaćanje podliježe istim pravilima kao i kupnja gotovinom ili bankovnom transakcijom.
Darovanje u obliku kriptovaluta
Darovanja u obliku kriptovaluta mogu u Njemačkoj podlijegati porezu na darove po istim načelima kao prijenos ostale imovine. Za oporezivanje je odlučujuća vrijednost prenesenih kriptovaluta te stupanj srodstva između darovatelja i primatelja. Neoporezivi iznosi nisu godišnji – vrijede načelno deset godina i iznose, primjerice, 500.000 EUR za bračne ili registrirane partnere, 400.000 EUR za djecu, 200.000 EUR za unuke te 20.000 EUR za udaljenije srodnike ili nepovezane osobe. Porezna obveza nastaje tek premašivanjem ovih iznosa.
DAC8 i kriptovalute u Njemačkoj – nove obveze i intenzivnije kontrole od 2026.
Od 1. siječnja 2026. u Njemačkoj stupa na snagu provedba EU direktive DAC8 (Zakon o poreznoj transparentnosti za kriptovalute – KStTG), koja propisuje automatsko prijavljivanje transakcija s kriptovalutama Saveznom središnjem uredu za poreze (BZSt). Propisi se odnose na pružatelje kripto-usluga (burze, mjenjačnice, platforme za pohranu), koji se moraju registrirati, provesti dubinsku analizu korisnika i dostaviti detaljne podatke o transakcijama. Širok je spektar prijavljivanih aktivnosti, uključujući kupnje i prodaju kripta za fiat valute, zamjene kripto-kripto, transfere, staking ili pohranu imovine – uključujući bitcoin, altcoine, stablecoine i NFT-ove.
Prvo izvještajno razdoblje obuhvaća 2026. godinu, podatke treba dostaviti BZSt-u do 31. srpnja 2027., a potom ih razmijeniti među državama članicama EU. Iako obveznici poreza ne podnose dodatne prijave (platforme izvještavaju umjesto njih), povećava se razina nadzora i rizik od sankcija – prema § 18 KStTG za povrede obveza prijavljivanja, registracije ili provjere mogu se izreći upravne novčane kazne do 50.000 EUR, a za određene druge povrede do 10.000 EUR . U praksi je potrebna potpuna i uredna dokumentacija svih transakcija, također i s DEX-ova i stranih burzi, te zasebno praćenje obračuna, kako bi se izbjegle ispravke i porezni problemi.
Koje su posljedice utaje poreza na kriptovalute?
Utaja poreza predstavlja protuzakonito ponašanje i kažnjava se visokim kaznama. Ovisno o visini može biti izrečena novčana, odnosno kazna zatvora do deset godina. U slučaju utvrđenih nepravilnosti obveznik je dužan platiti dugovani porez s kamatama i pripadajućim zateznim kamatama.
Za izbjegavanje komplikacija i ispravno oporezivanje dobiti od kriptovaluta preporučuje se korištenje softvera za obračun kao što je Taxando – ovaj alat provjeren je u praksi i omogućuje potpunu digitalnu obradu svih prihoda, bez fizičkog odlaska u porezni ured.
FAQ
Treba li kriptovalute prijaviti u poreznoj prijavi u Njemačkoj?
Da, ukoliko je prodajom, zamjenom ili plaćanjem kriptovalutama ostvaren oporezivi dobitak. Samo stjecanje kriptovaluta kao i prijenos između vlastitih novčanika ne moraju se prijavljivati.
Kada se u Njemačkoj plaća porez na kriptovalute?
Porezna obveza može nastati kada se kriptovalute prodaju ili zamijene s dobitkom prije proteka jedne godine od stjecanja. Ostvarena dobit tada se smatra privatnom prodajom i oporezuje prema individualnoj stopi poreza na dohodak.
Je li prodaja kriptovaluta nakon jedne godine oslobođena poreza?
Da, ako je kriptovaluta držana dulje od 365 dana, prodaja je u načelu u Njemačkoj oslobođena poreza. Razdoblje držanja računa se zasebno za svaku pojedinačnu akviziciju.
Koliki je iznos poreznog odbitka za kriptovalute u Njemačkoj?
Porezni odbitak za privatne prodaje iznosi 1.000 € godišnje. Ako se ovaj prag premaši, čitava ostvarena dobit podliježe oporezivanju, ne samo iznos koji prelazi odbitak.
Je li zamjena jedne kriptovalute za drugu oporeziva?
Da, zamjena iz kriptovalute u kriptovalutu može se tretirati kao prodaja jedne i kupnja druge kriptovalute. Ako se pritom ostvari dobitak u roku od jedne godine od stjecanja, takav dobitak može biti oporeziv.
Treba li oporezovati plaćanje kriptovalutom za robu ili usluge?
Da, plaćanje kriptovalutom može se smatrati prodajom te kriptovalute. Ako je vrijednost na dan plaćanja iznad nabavne cijene i nije prošla godina dana od stjecanja, može nastati porezna obveza.
Mogu li se gubici iz kriptovaluta porezno priznati u Njemačkoj?
Da, gubici iz privatnih prodajnih transakcija mogu se priznati, ali isključivo unutar iste vrste poreza. To znači da se gubici iz kriptovaluta mogu kompenzirati s dobicima iz drugih privatnih prodajnih transakcija, ali ne i npr. s prihodima iz nesamostalnog rada.
Koju dokumentaciju treba čuvati za obračunavanje kriptovaluta?
Preporučuje se čuvanje povijesti transakcija s burzi, potvrda o kupnji i prodaji, podataka o transakcijama, tečajevima, naknadama i adresama novčanika. Bez ove dokumentacije otežano je dokazivanje pred poreznom upravom kada su kriptovalute stečene i koliki je stvarni iznos dobiti.
Što mijenja DAC8 za osobe koje ulažu u kriptovalute u Njemačkoj?
DAC8 povećava transparentnost transakcija jer će pružatelji usluga za kriptovalute prijavljivati podatke poreznim tijelima. Za obveznike poreza to znači veću važnost točne dokumentacije i pravilnog iskazivanja dobiti u poreznoj prijavi.
Maciej Szewczyk
Stekao je iskustvo kao konzultant na IT projektima za mnoge međunarodne tvrtke. Godine 2017. osnovao je start-up taxando GmbH, gdje je razvio inovativnu poreznu aplikaciju Taxando koja olakšava podnošenje godišnjih poreznih prijava. Maciej Szewczyk spaja tehnološku stručnost s dubinskim poznavanjem poreznih propisa, što ga čini stručnjakom u svom području.
U privatnom životu sretan je suprug i otac te živi sa svojom obitelji u Berlinu.
