Otpuštanje tijekom probnog roka u Njemačkoj. Koliko dugo se mora raditi i ima li pravo na naknadu za nezaposlene?

Otkaz tijekom probnog perioda može iznenaditi – ponekad se dogodi brže nego što osoba uspije da se prilagodi novom poslu. Odjednom se postavljaju konkretna pitanja: Treba li još uvijek dolaziti na posao, koliko dugo sve to traje i da li imate pravo na financijsku pomoć nakon takvog otkaza? Njemački propisi su u ovom pitanju precizni, ali su detalji od presudne važnosti. Preporučuje se da ih poznajete kako ne biste nepromišljeno postupili i izgubili novac ili prava koja vam zapravo pripadaju.

Treba li nakon otkaza u probnom periodu i dalje raditi?

Trenutak otkaza u probnom periodu često vodi ka nesigurnostima – postavlja se pitanje, treba li se pojaviti na poslu sljedeći dan ili radni odnos odmah prestaje. U njemačkom radnom pravu odgovor je prilično jasan, iako se u praksi različito tumači. Standardno je da nakon primitka otkaza u probnom periodu postoji obaveza rada do kraja otkaznog roka, što obično znači pune dvije sedmice od dana kada je otkaz valjano uručen. Nije važno da li je ponedjeljak, srijeda ili sredina mjeseca – odlučujuće je datum uručenja pisma, a ne kraj mjeseca ili oko obračuna.

Važno je znati da obaveza rada i dalje postoji, čak i ako se radna atmosfera znatno promijenila ili se stvara utisak da je prisutnost samo privremena. Sve dok ugovor formalno postoji, poslodavac je ovlašten očekivati ispunjenje obaveza i postoji pravo na punu platu, doprinose i osiguranje. Međutim, često se poslodavac odlučuje za takozvano oslobađanje, što znači oslobođenje od obaveze rada uz nastavak isplate plata. Ovo je rješenje koje je pogodno za obe strane, ali ne dolazi automatski i mora biti jasno komunicirano – najbolje pismeno.

Ako je otkaz trenutni otkaz, radne obaveze prestaju na dan uručenja otkaza, međutim, ovaj režim je u Njemačkoj rezerviran isključivo za vrlo teške prekršaje, poput krađe, grubih povreda obaveza ili nanošenja štete kompaniji. U običnim okolnostima tokom probnog perioda, takve situacije su rijetke i često zahtijevaju prethodno upozorenje. Stoga, u većini slučajeva treba očekivati da se obaveze normalno ispunjavaju u narednim sedmicama, zadaci predaju i riješe pitanja vezana za prestanak radnog odnosa – čak i ako se mentalno već traže nove mogućnosti.

Što znači otkaz u probnom periodu?

Otkaz u probnom periodu zvuči prijeteće, ali u stvarnosti nije procjena vlastite vrijednosti kao radnika niti dokaz ozbiljnih propusta. Probni period u Njemačkoj je formalno razdoblje provjere – i za poslodavca i za zaposlenika. Zakon tretira ovu fazu potpuno drugačije od narednih mjeseci zaposlenja, jer još uvijek ne postoji potpun otkazni zaštitni zakon prema Zakonu o zaštiti od otkaza. To znači da poslodavac ne mora navesti konkretan razlog za otkaz, sve dok ne krši zabranu diskriminacije ili propise o zaštiti određenih grupa, poput trudnica.

U praksi otkaz u probnom periodu jednostavno znači da suradnja nije ispunila očekivanja jedne od strana. Ponekad je to pitanje radnog tempa, ponekad organizacije, a drugi put potpuno neovisni faktori poput promjena planova kompanije ili smanjenja osoblja. To ne znači profesionalnu diskvalifikaciju, ne isključuje buduće mogućnosti na tržištu rada i – što je važno – ne isključuje pravo na naknade, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski uvjeti. Mnogi zaposleni pogrešno pretpostavljaju da probni period nema značaj za dalju profesionalnu situaciju, što je pogreška.

Važno je također razjasniti koje formalne posljedice otkaz u probnom periodu donosi i koji elementi radnog odnosa ostaju nepromijenjeni. Ugovor se i dalje mora pismeno prekinuti, a e-mail, SMS ili WhatsApp poruke nemaju pravni učinak. I dalje postoji pravo na platu do kraja otkaznog roka, obračun godišnjeg odmora kao i pravo na radnu potvrdu. Probni period se računa u vrijeme osiguranja, što je značajno kod kasnije naknade za nezaposlenost. Otkaz u ovo vrijeme je prije formalno zaključenje faze nego životna katastrofa – iako može biti emocionalno teško.

Otkazni rok u probnom periodu – koliko traje, kako se izračunava i koja prava postoje u tom periodu?

Jedan od ključnih elemenata otkaza u probnom periodu je kratak, ali vrlo precizno određen otkazni rok. Prema § 622 stavak 3 BGB, standardno iznosi dva tjedna, računajući od dana uručenja otkaza, a ne od njenog sastavljanja. Važno je da se ne mora raditi o kraju mjeseca ili određenom datumu obračuna – ugovor može završiti bilo koji dan. Primjer: Ako je otkaz uručen 1. ožujka, radni odnos završava 15. ožujka, neovisno o kalendaru kompanije.

Ovaj kratki otkazni rok vrijedi u oba smjera – i poslodavac i zaposlenik imaju ista prava. Ugovor ili kolektivni ugovor može predvidjeti duži otkazni rok, ali ne može se skratiti ispod dva tjedna. Stoga je uvijek preporučljivo provjeriti vlastiti ugovor prije donošenja zaključaka. Česta pogreška je pretpostaviti da se u probnom periodu sve dešava „od danas do sutra“. U praksi je ispravno utvrđen datum prestanka od ključne važnosti, a ne emocionalne reakcije ili usmene izjave.

Treba imati na umu da otkazni rok i dalje predstavlja puni radni odnos, s zdravstvenim osiguranjem, doprinosima i razmjernim pravom na godišnji odmor. Ako postoji neiskorišten godišnji odmor, može se iskoristiti tijekom otkaznog roka ili isplatiti u obliku naknade. Poslodavac ne može odbiti platiti platu ili naknade samo zbog nadolazećeg kraja ugovora. I dalje se radi o pravnom odnosu, a ne o ljubaznosti – i na to se treba podsjetiti, iako situacija može biti stresna.

Koliko dugo treba raditi nakon otkaza u probnom periodu?

Odgovor na ovo pitanje je teoretski jednostavan, ali u praksi često uzrokuje nesporazume. Nakon otkaza u probnom periodu radi se tačno onoliko koliko traje otkazni rok, odnosno obično dvije sedmice. Ovdje nema prostora za pojednostavljenja, pretpostavke ili neformalne dogovore. Ako je otkaz pravilno uručen, ugovor traje do posljednjeg dana roka, a zadaci se trebaju izvršavati kao prije. Istovremeno postoji puno pravo na platu, čak i ako poslodavac odluči da nema smisla fizički biti prisutan u kompaniji.

Česta praksa je već spomenuto oslobađanje, odnosno oslobađanje od obaveze rada uz nastavak isplate. Za mnoge, ovo je trenutak olakšanja – vrijeme za traženje novog posla, uređivanje dokumenata i prijavljivanje Zavodu za zapošljavanje. Međutim, mora se naglasiti da to nije obaveza poslodavca, već njegova odluka. Ako nema jasne informacije da ste oslobođeni rada, pretpostavlja se da obaveza prisustva i dalje postoji. Neopravdano odsustvo može se smatrati povredom obaveza.

Tijekom probnog perioda vrijedi dvotjedni otkazni rok, računajući od dana uručenja pisma, ne od kraja mjeseca ili datuma izdavanja. Tijekom tog razdoblja i dalje ste punopravni radnik – s pravom na platu, osiguranje i obračun godišnjeg odmora. Iako suradnja prestaje, prava ne prestaju iznenada, već traju do posljednjeg dana ugovora.