Potpisivanje sporazuma o raskidu ugovora o radu – zašto bi se isplata otpremnine trebala zahtijevati

Potpisivanje sporazumnog raskida ugovora o radu, dakle sporazuma o prestanku radnog odnosa uz obostrani pristanak, često dolazi u obzir kada poslodavac želi brzo okončati suradnju. Mnogima takav prijedlog zvuči kao puka formalnost koju je dovoljno potpisati kako bi se zaključilo određeno profesionalno poglavlje. U stvarnosti ova odluka može imati znatne financijske i pravne posljedice, posebno u pogledu otpremnine ili prava na naknadu za nezaposlenost u Njemačkoj. Stoga je važno znati kada se takav ugovor može potpisati, postoji li obveza njegova potpisivanja i zašto se u mnogim slučajevima isplati pregovarati o uvjetima prestanka radnog odnosa.

Što je sporazumni raskid ugovora o radu?

Sporazumni raskid ugovora o radu je dogovor između radnika i poslodavca o prestanku radnog odnosa, koji se sklapa uz obostrani pristanak, a ne jednostranim otkazom. To znači da radni odnos prestaje u trenutku navedenom u dokumentu, bez obveze poštivanja klasičnih otkaznih rokova ili vođenja spora o zakonitosti otkaza. Mnogima to zvuči kao jednostavno rješenje – poslodavac predloži prestanak suradnje, a radnik potpiše dokument. U stvarnosti takav korak ima dalekosežne pravne i financijske posljedice, zbog čega uvjete prije potpisivanja uvijek treba pažljivo provjeriti.

U praksi se sporazumni raskid ugovora o radu u njemačkim poduzećima često pojavljuje u vezi s restrukturiranjem, smanjenjem broja zaposlenih ili sukobima na radnom mjestu. Poslodavci ga predlažu i kada žele izbjeći sudski postupak u vezi s otkazom. Zato je jedan od ključnih elemenata takvog ugovora vrlo često otpremnina, odnosno financijska naknada za gubitak radnog mjesta. Njezina je svrha nadoknaditi gubitak izvora prihoda te pripadajuće ekonomske i socijalne posljedice.

Važno je znati i da njemačko radno pravo ne predviđa automatsko pravo na otpremninu pri prestanku radnog odnosa. To znači da su u mnogim slučajevima iznos otpremnine – pa čak i sama isplata – rezultat pregovora. Često se polazi od nepisanog pravila o približno jednoj polovici mjesečne plaće po godini staža, iako to nije pravilo koje izravno proizlazi iz zakona, a konačan iznos otpremnine ovisi o pregovorima stranaka. Stoga potpisivanje sporazumnog raskida ne bi smjelo biti ishitrena odluka. To je prije trenutak u kojem je moguće ispregovarati uvjete izlaska iz poduzeća – uključujući visinu otpremnine, datum prestanka rada ili dodatne pogodnosti. Ako poslodavac predloži takvo rješenje, to obično znači da ima interes za brzim okončanjem suradnje – a to otvara stvarni prostor za pregovore o boljim uvjetima za radnika.

Kada se može potpisati sporazumni raskid ugovora o radu?

Ugovor o prestanku radnog odnosa načelno se može potpisati u bilo kojem trenutku trajanja radnog odnosa, pod uvjetom da se obje strane s tim slažu. U njemačkom pravnom sustavu ne postoji fiksni trenutak u kojem se takav sporazum mora sklopiti – to se može dogoditi i tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja i onda kada poslodavac već razmišlja o otkazu. Zbog toga se sporazumni raskid ugovora o radu često promatra kao alternativa klasičnom prestanku radnog odnosa otkazom.

Najčešće se takav ugovor potpisuje kada poduzeće planira organizacijske promjene, smanjenje broja zaposlenih ili ukidanje radnog mjesta. Poslodavci tada svojim zaposlenicima predlažu sporazumni prestanak radnog odnosa i zauzvrat često nude otpremninu ili dodatne prijelazne pogodnosti. Iz perspektive poduzeća to je prikladno rješenje jer se na taj način mogu izbjeći radni sporovi povezani sa zaštitom od otkaza.

Iz perspektive radnika takav prijedlog uvijek treba pažljivo analizirati. Potpisivanje sporazumnog raskida znači dobrovoljni pristanak na prestanak radnog odnosa, što može utjecati na kasnije socijalne naknade ili situaciju pred Agenturom za rad. Ipak, treba imati na umu da poslodavci takvo rješenje u pravilu nude onda kada im je stalo do brzog završetka suradnje. Time se često otvara prostor za pregovore – kako oko visine otpremnine, tako i oko datuma prestanka rada ili dodatnih financijskih pogodnosti.

Koji rok vrijedi za potpisivanje sporazumnog raskida?

Česta situacija u radnoj svakodnevici jest da poslodavac predoči dokument i očekuje brzu odluku. Međutim, važno je znati da za sporazumni raskid ugovora ne postoji zakonski rok u kojem ugovor mora biti potpisan. To znači da imaš pravo u miru provjeriti sadržaj, konzultirati se s savjetovalištem ili odvjetnikom i tek potom donijeti odluku. To je posebno važno jer je takav sporazum obvezujući i nakon potpisivanja se u pravilu ne može jednostrano povući niti iskoristiti neko automatsko pravo na odustajanje.

Poslodavci često pokušavaju stvoriti vremenski pritisak, dajući do znanja da ponuda otpremnine vrijedi samo kratko vrijeme. Takva situacija, međutim, ne bi smjela navesti na ishitrenu odluku. Prije potpisivanja isplati se detaljno provjeriti sve odredbe – posebno visinu otpremnine, datum prestanka rada, eventualne dodatne financijske naknade ili oslobađanje od obveze rada. Tek kada su posljedice potpisivanja u potpunosti jasne, moguće je svjesno odlučiti je li takvo rješenje doista povoljno.

Mora li se sporazumni raskid ugovora o radu potpisati?

Ovo je pitanje vrlo često – osobito kada poslodavac predoči gotov dokument i sugerira da je potpis čista formalnost. Zapravo ne postoji nikakva obveza potpisivanja sporazumnog raskida ugovora o radu. Ako se ne slažeš s predloženim uvjetima, imaš puno pravo odbiti sklapanje takvog sporazuma. Pritom treba imati na umu da potpisivanje ugovora o prestanku radnog odnosa znači dobrovoljni pristanak na prestanak radnog odnosa, što može utjecati ne samo na daljnji profesionalni put, već i na buduće naknade, npr. od Agenture za rad.

Dogodi se da poslodavci pokušavaju uvjeriti radnika da će izostanak potpisa dovesti do trenutačnog otkaza. U praksi je postupak prestanka radnog odnosa u Njemačkoj ipak podložan određenim zakonskim pravilima, a njegova se zakonitost može osporavati u okviru tzv. tužbe zbog zaštite od otkaza pred radnim sudom. Stoga potpisivanje takvog dokumenta uvijek ostaje odluka radnika. Ako predloženi uvjeti nisu povoljni, o njima se može ponovno pregovarati ili se sporazum jednostavno može odbiti.

Poslodavac ne želi potpisati sporazumni raskid – što tada?

Iako u mnogim slučajevima poslodavac predlaže sporazumni raskid, događa se i obrnuta situacija – radnik želi okončati radni odnos uz obostrani pristanak, ali poduzeće to odbija. U takvom je slučaju važno imati na umu da se sporazumni raskid može sklopiti samo ako obje strane pristanu na to rješenje. Ako poslodavac ne želi potpisati dokument, radni odnos nastavlja se pod dosadašnjim uvjetima, a najčešće jedina alternativa ostaje redoviti otkaz uz poštivanje važećeg otkaznog roka.

Za mnoge to može biti razočaravajuće, osobito ako se želi brzo okončanje zaposlenja. Ipak, treba imati na umu da poslodavac nije dužan pristati na takvo rješenje ako u njemu ne vidi organizacijsku ili financijsku korist. U praksi mnogo toga ovisi o razgovorima – ponekad iznošenje konkretnih argumenata, primjerice prijedlog ranijeg odlaska ili uredne primopredaje poslova, može poslodavca potaknuti da promijeni stav i ipak potpiše sporazum.

Potpisati sporazumni raskid digitalno?

U doba digitalizacije mnoge se formalnosti mogu riješiti putem interneta, no kada je riječ o prestanku radnog odnosa, njemačko pravo ostaje vrlo strogo. I otkaz ugovora o radu i sporazumni raskid moraju biti u pisanom obliku. To znači da običan e‑mail, sken dokumenta ili elektronički potpis u većini slučajeva ne ispunjavaju formalne zahtjeve, jer njemačko radno pravo zahtijeva poštivanje tzv. pismenog oblika prema § 623 BGB. Kako bi dokument bio pravno valjan, obje ga strane moraju vlastoručno potpisati.

To znači da se elektronička poruka ne može izjednačiti s prestankom radnog odnosa. Poduzeća često šalju nacrt ugovora samo e‑poštom na uvid kako bi radnik mogao provjeriti sadržaj. Tek potpis na papirnatom dokumentu dovodi do toga da sporazum o prestanku radnog odnosa postane pravno obvezujući.

Postoji li pravo na naknadu za nezaposlenost nakon sklapanja sporazumnog raskida?

Jedan od najvažnijih aspekata pri potpisivanju sporazumnog raskida jest utjecaj te odluke na pravo na naknadu za nezaposlenost. U mnogim slučajevima Agentura za rad može zaključiti da je radnik sam pridonio prestanku radnog odnosa jer je pristao na raskid ugovora uz obostrani pristanak. U takvoj se situaciji može izreći blokada isplate naknade, koja može trajati do 12 tjedana.

To, međutim, ne znači da će takve posljedice uvijek nastupiti. Ako okolnosti upućuju na to da je poslodavac ionako planirao otkaz ili da su u poduzeću postojali ozbiljni organizacijski razlozi, Agentura za rad može ocijeniti sklapanje sporazuma kao razumljivo. Osim toga, treba imati na umu da se otpremnina isplaćena pri prestanku radnog odnosa smatra naknadom za gubitak radnog mjesta. Stoga je prije potpisivanja smisleno provjeriti kakav će utjecaj ugovor imati na buduće naknade Agenture za rad i jesu li njegovi uvjeti doista povoljni.

Važno je imati na umu i da primitak otpremnine nakon prestanka rada u Njemačkoj može imati i porezne posljedice. Takva se isplata smatra prihodom i u mnogim slučajevima mora biti navedena u godišnjoj poreznoj prijavi. Zato se nakon završetka radnog odnosa isplati provjeriti je li potrebna online porezna prijava za Njemačku – osobito ako su u dotičnoj godini ostvareni i drugi dohotci od rada. U praksi pažljivo pripremljena porezna prijava pomaže izbjeći formalne pogreške i često omogućuje povrat dijela preplaćenog poreza nastalog pri oporezivanju godišnjeg dohotka.