Minijob i mirovina – zašto je vrijedno plaćati mirovinske doprinose od malog prihoda?

Rad na Minijob često se povezuje s jednostavnim aranžmanom: nekoliko sati rada, mala zarada i brza isplata bez većih formalnosti. Međutim, važno je znati da i mali mirovinski doprinos u Njemačkoj može imati veće značenje nego što sugerira sam iznos odbitka. Odricanje od njega donosi nešto više novca odmah, ali istodobno može ograničiti prava koja će biti korisna u budućnosti – ne samo pri mirovini, nego i pri stažu osiguranja, rehabilitaciji ili invalidskoj mirovini. Zato prije zaključka da „tih nekoliko eura” ne čini razliku, treba provjeriti što se stvarno dobiva plaćanjem doprinosa iz Minijoba. 

Zarađuje se malo radeći na Minijob? Provjeriti zašto mirovinski doprinos od 3,6% ima značaj. 

Na prvi pogled odricanje od mirovinskog doprinosa može se činiti privlačnom opcijom – osobito kada je plaća niska i svaka ušteđena kuna važna. U njemačkom sustavu ipak vrijedi gledati šire, jer se kod Minijoba ne radi samo o budućoj mirovini, nego i o pravima u mirovinskom osiguranju.

Osoba koja obavlja Minijob u načelu podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, a njezin dio doprinosa iznosi 3,6% plaće. To je razlika između pune stope doprinosa od 18,6% i paušalnog doprinosa poslodavca od 15%. U praksi poslodavac financira veći dio, a vlastita doplata može pomoći da se razdoblje rada potpunije uračuna u staž osiguranja.

Posebno treba biti oprezan kada se zarađuje manje od 175 eura mjesečno iz Minijoba. U takvoj situaciji doprinos se može računati na temelju minimalne osnovice, pa stvarni odbitak može biti razmjerno viši od standardnih 3,6%. Zato prije odricanja valja provjeriti, koliko se stvarno dobiva danas i koja se prava mogu izgubiti u budućnosti.

”

Prije potpisivanja oslobođenja od doprinosa samo kako bi se mjesečno dobilo nešto više „na ruke”, najprije treba provjeriti vlastiti Versicherungsverlauf u Deutsche Rentenversicherung. Ako postoje prekidi u zaposlenju ili nedostaje nekoliko mjeseci do važnog razdoblja osiguranja, mali doprinos iz Minijoba može biti znatno vrijedniji od tih desetak ili nekoliko desetaka eura dodatnog neto iznosa. U tom slučaju vrijedi gledati ne samo visinu buduće mirovine, nego i to koja prava daje sam mjesec obveznog osiguranja.

Ispati li se odricanje od mirovinskog doprinosa na Minijobu?

Mnogi ljudi gledaju na Minijob uglavnom kroz prizmu isplate „na ruke”. To je razumljivo, jer kod dodatnog ili niskog zaposlenja svaka je svota važna. Problem nastaje kada se odricanje od mirovinskih doprinosa potpisuje automatski, bez provjere posljedica.

U njemačkom sustavu obvezni doprinos kod Minijoba ne utječe samo na samu visinu buduće mirovine. Ako se ne podnese zahtjev za oslobođenje, razdoblje rada može se potpunije uračunati u staž osiguranja i pomoći pri ispunjavanju uvjeta za različita prava.

To je posebno važno kada je rad u Njemačkoj neredovit – jednom puno radno vrijeme, zatim prekid, sezona, kratki ugovor ili upravo Minijob. Svaki mjesec s uplaćenim doprinosom može biti važan, među ostalim pri prijevremenoj mirovini, rehabilitaciji ili invalidskoj mirovini zbog smanjene radne sposobnosti. Zato prije odricanja od doprinosa radi nešto više isplate treba provjeriti, isplati li se ta ušteda doista.

Kada se Minijob doprinosi doista isplate?

Kod Minijoba lako je pomisliti da će, budući da je zarada mala, i utjecaj na njemačku mirovinu biti simboličan. U određenom smislu to je točno – mala plaća ne stvara visoka godišnja prava. Ali visina buduće isplate ipak nije jedino pitanje koje treba uzeti u obzir.

Kod Minijoba razlika se dobro vidi u brojkama: u komercijalnom sektoru mjesečna vrijednost stečenog prava iznosi 4,59 eura pri oslobođenju od mirovinskog doprinosa i 5,68 eura pri obveznom osiguranju. Ako se pravo koristi ranije, uz umanjenje, iznosi padaju na 4,09 eura odnosno 5,07 eura. To nisu veliki iznosi, ali jasno pokazuju da puni doprinos daje povoljniji učinak od samog paušala koji plaća poslodavac. 

Najveći smisao plaćanja doprinosa vidi se kada se Minijob promatra kao dio duže radne povijesti u Njemačkoj. U mirovinskom sustavu nisu važni samo novac, nego i mjeseci i godine s uplaćenim doprinosima koji mogu pomoći pri ispunjavanju uvjeta za različita prava. Zato prije potpisivanja oslobođenja treba provjeriti posljedice, umjesto polaziti od pretpostavke da mala zarada nema značaj.

Oslobođenje od obveznih mirovinskih doprinosa pri Minijobu može biti primamljivo jer je učinak odmah vidljiv – iz plaće se ne odbija vlastiti dio doprinosa. Ipak, važno je imati na umu da poslodavac i dalje uplaćuje samo paušalni doprinos, a vlastita doplata do pune stope izostaje. To znači slabije stjecanje mirovinskih prava.

Prije potpisivanja oslobođenja od doprinosa pri Minijobu – provjeriti koja se prava mogu zatvoriti

Zahtjev za oslobođenje od obveznog mirovinskog osiguranja pri Minijobu podnosi se pisano poslodavcu. Zvuči kao jednostavna formalnost, ali u njemačkom sustavu takva odluka ima konkretne posljedice. U pravilu oslobođenje vrijedi od početka mjeseca u kojem je zahtjev podnesen, najranije od početka zaposlenja.

Najvažnije je da je oslobođenje obvezujuće za cijelo razdoblje tog zaposlenja i ne može se proizvoljno povući tijekom istog radnog odnosa. Ako postoji više Minijobova istodobno, oslobođenje mora obuhvatiti sve takve poslove koji se obavljaju u isto vrijeme. O tome treba obavijestiti i ostale poslodavce.

Nakon oslobođenja ne plaća se vlastiti dio doprinosa, ali se istodobno odriče dijela pogodnosti koje proizlaze iz obveznog osiguranja. To se među ostalim odnosi na značaj razdoblja s doprinosima pri rehabilitaciji i invalidskoj mirovini zbog smanjene radne sposobnosti. Zato takav zahtjev nije dobro potpisivati „usput”, nego prethodno mirno provjeriti posljedice.